Uz pomoć Zorana Jevtića, direktora Međuopštinskog udruženja gluvih i nagluvih u Vršcu, otvaramo Školu znakovnog jezika.

Za nezaborav. Na mestu gde je danas savremena Agriko pijaca, bio je ogroman plac i na njemu - Buvlja pijaca. Ova fotografija iz marta 2014. godine dosta idilično izgleda, ali samo na prvi pogled. Ko je bio redovan posetilac ove čarobne trgovine pod otvorenim nebom, pamti nepremostiva jezerca i ogromne kaljuge,

Šta će biti sa sadašnjom Buvljom pijacom tek treba da vidimo, ali se sigurno neće oslanjati na panelne zidove Lidla.

„Tvrđava se nalazi na jednom bregu koji „dopire do neba“, izgrađena je u obliku badema i to je lepa građevina od kamena, koja je pak na nekim mestima tako oštećena, da u zimskim danima pastiri u nju kroz razvaline uteruju ovce. U njoj ne obitavaju ljudi. Od tvrđave može se videti u daljinu 7 dana konaka.“
Ovako je turski putopisac i vojni nadzornik Evlija Čelebija pisao 1664. godine o vršačkoj kuli, sa čijeg su se vrha mogla videti mesta koja su od nje udaljena čak sedam dana putovanja.
Iz jednog drugog rukopisa saznajemo da „jedan vrh Karpatskih izdanaka krasi prastara kula, građevina poslednjega srpskoga poslekosovskoga vladara Đurđa Brankovića Smederevca i dobre mu gospođe Jerine.“ Zabeleženo je i da se kula nalazi na bregu visokom 409 metara i da je grad bio u posedu srpskih vladara, počev od kralja Dragutina do despota Đurđa Smederevca.

Vršačka kula (Vršačka tvrđava, Vršački zamak) je tvrđava u Srbiji iz XV veka čiji se ostaci uzdižu na visini od 399 m nadmorske visine, na Vršačkom bregu iznad grada, od koje je najočuvanija Donžon kula. Utvrda je imala izduženi oblik koji je pratio zaravan na vrhu brda i bila je široka 18m, a dugačka 46m. Sam Donžon ima pravougaonu osnovu sa ulazom na spratu do koga se dolazi stepenicama koje se lako mogu skloniti u slučaju opasnosti. Visok je oko 20m sa prizemljem i tri sprata, od kojih je treći, po ostacima kamina i odžaka, korišćen za stanovanje. Kula je sačinjena od kamena i opeke, što su odlike vizantijskog načina zidanja. Prema nekim mišljenjima na prostoru gde se nalazi kula je postojalo utvrđenje i pre vremena kad je ona izgrađena, koje se u ondašnjim izvorima iz prve polovine XIII veka javlja pod imenom Erd Šomljo (rum.

Časovnik kod Milenijuma već godinama privlači pažnju prolaznika, ali ne po tačnom vremenu. Sasvim zapušten, a od nedavno sa razbijenim staklom, nedvosmisleno pokazuje da je nekada Hemofafm bio važan za ovaj sportski objekt, a sada?!